Hoću biljni akvarijum sa prekrasnim biljkama koje rastu predivno! (Autor teksta: Isnogood)
HOĆU BILJNI AKVARIJUM SA PREKRASNIM BILJKAMA KOJE RASTU PREDIVNO!
(Ako te mrzi da čita ovoliki tekst onda je tvoje htenje ne veliko)
Svaki biljni akvarista hoće to isto. Pitanje je samo: kako? Na`rani svinje i ne diraj dugmiće?
Nije bas tako lako, ali nije ni mnogo komplikovanije.
Podvodnim biljkama je potrebno adekvatno stanite.
Staklo napunjeno vodom i kvarcni ljunak granulacije od 1-5mm je idealan dom. Ima biljaka kojima i nije potreban ljunak, ali o tome ćemo neki drugi put. Zato kvarcni ljunak? Zato to je kvarc inertan i ne utiče na hemijski sastav vode, a o hemiji će ovde biti najvie reči.
Primetili ste da sam rekao ljunak, a ne pesak. Pesak ne pogoduje većini bilnjih vrsta jer se u većini slučajeva tokom vremena zgusne i stvrdne u toj meri da biljka ne moe da razvije korenov sistem.
Fino smo smestili te nae biljke, sad im ostaje samo da rastu, a da bi rasle moramo da ih nahranimo. Kako?
Pitanje koje se postavlja je: kako se biljke hrane i čime?
Biljke se hrane preko korenovog sistema i lista, a meni im je prilično raznovrstan.
S obzirom da se hrane podzemno i nadzemno moe se zaključiti da je potrebno hranu dostavljati na obe adrese. Biljke se podzemno mogu hraniti tako to se prilikom formiranja akvarijuma postavi hranjiva podloga koja će obezbediti da korenovom sistemu hrana bude dostupna. Imajte na umu da hranjiva podloga ima svoj vek trajanja i da će posle izvesnog vremena izvor ove hrane presuiti.
Nadzemni deo biljke se hrani kroz vodeni stub. Hranu na dnevnom ili nedeljnom nivou dodajemo u isti. Na nama je da odredimo koliko često i koje količine hrane ćemo davati biljkama na ovaj način. Uzmite u obzir da deo hrane koji dodajemo kroz vodeni stub padne na dno i postane dostupan korenovom sistemu. Na taj način će i korenov sistem u nekoj meri biti zadovoljen ako se hranjiva podloga ispostila.
ta jedu biljke moda nije pravo pitanje. Pitanje je ta pobuđuje apetit biljaka? Odgovor je: svetlo! to vie svetlosti to će biljke biti alavije.
Znači broj jedan na biljnom meniju je svetlost. Od količine svetlosti zavisi i potranja za ostalom hranom.
U odnosu na potrebu biljaka za određenom hranom i načinom serviranja hrana se deli u nekoliko grupa:
Makro elementi
Mikro elementi
CO2
Ni jedna od gore navedenih grupa nije vanija od dugih. Zapravo na cilj je da postignemo idelan balas svih elemenata kako bi nae biljke imale idealnu dijetu koja rezultuje kvalitetnim rastom, a bez prisustva ili sa minimalnim prisustvom algi.
Makro elementi
Ove elemente biljke potrauju u većoj meri, a to su azot, fosfor i kalijum. U svetu biljaka ovaj trio je poznat kao NPK (oznake elemenata is periodnog sistema). Iako spadaju u istu grupu biljke nemaju jednaku potrebu za sva tri elementa, ali o odnosim ćemo nesto kasnije.
Makro elementi su takođe i kalcijum, sumpor i magnezijum. Ako imate tvrdu vodu nema potrebe za dodavanje kalcijuma i magnezijuma.
Mikro elementi
Elemente koji su biljkama potrebni u manjoj količini ili u tragovima svrstavamo u ovu grupu, a to su: gvođe (Fe), bor (B), bakar (Cu), mangan (Mn), molibden (Mo) i cink (Zn).
Gvođe se uglavnom dozira u kompleksu sa mikro elementima i u odnosu na njegov procenat se odredjuje i doziranje kompleksa. Iz tog razloga je gvođe svrstano u mikro elemente iako neki smatraju da ono spada u makro elemente.
CO2
Ima onih koji smatraju da je dodavanje CO2 nepotrebno. Neki od njih su u pravu, ali samo neki i samo za neke slučajeve.
Stekao sam utisak da je u dosta slučajeva ograničavajući faktor za kvalitetnu prehranu biljaka nizak nivo CO2 tako da biljke usled nedostatka istog nisu u mogućnosti da usvajaju ostale elemente. Tada viak hrane postane bogata trepeza algama koje biljke nemoćno i nemo posmatraju.
Osim to predstavlja neophodan element u ishrani (setite se biologije iz osnovne skole, ona lekcija o fotosintezi) CO2 utiče i na pH vode i to tako to pri većim koncentracijama sputa pH vrednost. U kisleoj sredini (pH 7 i manje) biljke lake usvajaju dostupnu hranu.
Da dopunim gore napisano da nedostatak CO2 postaje ograničavajući faktor za usvajanje drugih elemenata: nedostatak bilo kog elementa se u manjoj ili većoj meri negativno odraava na rast biljaka, a istovremeno takva situacija postaje idealna za alge. Postavlja se pitanje kako izbalansirati sve ove elemente kako bi nam se elja za predivnim biljnim akvarijumom ispunilač
Postoje dva zvanična i opte prihvaćena metoda prehrane biljaka:
EI sistem (Estimative Index) i
PPS (Perpetual Preservation System).
---
Pre nego to pređemo na sisteme valjalo bi pojasniti u kom obliku moemo dodavati sve neophodne elemente.
Svetlost
Postoji nekoliko vrsta rasvete koje su najpodobnije za nae biljke, a to su:
- fluo cevi (T5, T8...)
- sijalice izrađene po T5 tehnologiji (CPL, popularno zvane tedljive, PCL, PL...)
- metal halid (High-intensity discharge lamp)
- LED rasveta
Halogena rasveta kao i obične inkadescentne sijalice ne predstavljaju kvalitetan izvor svetlosti. Većinu struje koju potroe ode na toplotnu energiju, a kvalitet ono malo svetlosti koju proizvedu ne zadovoljava potrebe biljaka.
Na forumu je pisano dosta u rasveti te za vie informacija provrljajte po forumu, a ukoliko ima neto ne dorečeno ili nejasno otvorite temu sa spornim pitanjem.
Makro i mirko elementi
U igri su dve opcije: jedna je da kupite gotove brendirane preparate, a druga je da nabavite neophodnu hemiju, zasučete rukave, uzmete kalkulator u ruke, a zatim i preciznu vagu i sami smućkate rastvore.
Brendirane proizvode dozirate prema uputstvima na ambalai, a o doziranju domaćih smea će biti reči u segmentu koji se bavi načinom doziranja, ovde se informiemo o jedinjenima koja su nam potrebna za prehranu u kućnoj izvedbi.
Neophodna jedinjenja za makro elemente:
KNO3 - iz ovog jedinjenja primarno unosimo N, a sekundarno K
KH2PO4 - iz ovog jedinjenja primarno unosimo P, a sekundarno K
KCl - iz ovog jedinjenja unosimo K
K2SO4 - i iz ovog jedinjenja moemo da unosimo K
MGSO4 -
MGCO3 -
Mikro elemente moete da, u kućnoj izvedbi, unosite sa nekim od đubriva namenjenih prehrani biljaka u poljoprivredi ili za cveće. Jedan od takvih preparata je proizvod CSM+B koji sadri sve neophodne mikro elemente i gvođe, a drugi je Super elements 1. Oba proizvoda imaju dobro izbalansirane odnose gvođa i mirko elemenata, a doziranje (o kom će kasnije biti reči) se radi u odnosu na procenat gvođa u preparatu.
Ja sam izabrao brendirani proizvod za mikro elemente, a gvođe dajem biljkama u domaćinskoj varijanti tako to dodajem rastvor proizvoda koji se zove Wuxal Fe. Brendirani proizvod doziram prema uputstvu sa ambalae, a Wuxal Fe po formuli koju ćemo kasnije obraditi.
CO2
Moe se dodavati u domaćoj radinosti, meanjem kvasca i ećera ili iz boce pod pritiskom.
Većina nas sa bocama je prvo krenula sa kvascem i ećerom ali je vremenom prela na bocu.
Prednost boce je, pored toga to due traje kao izvor CO2, i to to omogućava konstantu u doziranju. Manu predstavlja to to je za nabavku boce i ostalu propratnu opremu neophodno izdvojiti malo vie novca.
Vie informacija za obe varijante, domaća radinost i boca, kao i o nacinu rastvaranja CO2 i kontroli koncentracije istog moete naći u temama na formu. Ukoliko u tim temama nema odgovora na vaa pitanja: postavite pitanje u novoj temi.
---
Koliko kog elementa uneti u akvarijumč
EI sistem
Ovaj sistem prehrane se bazira na obilnom hranjenju biljaka tako da svaki element bude dostupan biljkama, a neki čak budu i u viku. Da ne bi zasitili vodu hranom i ostavili algama velike količine neiskorićene hrane vri se OBAVEZNA nedeljna izmena vode. Preporuka je da se jednom nedeljno promeni 50% vode.
Ako ste se zabrinuli da ćete stalnim dodavanjem i pored redovnih izmena vode podići nivo elemenata do neverovatnih koncentracija nema potrebe da brinete. Kolega Moto je to lepo pojasnio kroz matematiku u jednoj od tema (Moto hvala!):
Ajde, uzmimo jedan aq u kojem ima 100 litara vode i pogledajmo dodavanje nitrata po EI sistemu.
Za aq te velicine propisano je dodavanje 1/4 cajne kasikice KNO3 tri puta nedeljno, sto iznosi ukupno 4,2g KNO3 nedeljno i to nam daje u 100 l vode nepunih 26ppm NO3.
Pretpostavimo da bilje ne potroi nita i da nema drugog izvora nitrata osim dodavanja kroz KNO3 po EI sistemu.
1. nedelja
Dakle, ako smo startovali iz nule, nakon nedelje dana imamo u aq 26ppm NO3.
2. nedelja
Nakon zamene 50% vode ostaje ih jos 13ppm i posle dodajanja imamo ih sledece nedelje 39ppm.
3. nedelja
Nakon zamene vode ostaje ih 19,5ppm i za nedelju dana ih imamo 45,5ppm.
4. nedelja
Opet menjamo vodu i ostaje ih 23ppm + 26ppm = 49ppm
5. nedelja
24,5ppm + 26ppm = 50,5ppm
6. nedelja
25ppm + 26ppm = 51ppm
7.nedelja
25,5ppm + 26 ppm = 51,5ppm
8. nedelja
26ppm + 26ppm = 52ppm
9. nedelja
26ppm + 26ppm = 52ppm
Evo, od ovde se ne penjes vise
Kod EI sistema zahtjeva se i konstantan CO2 od najmanje 25ppm, redovne izmene vode od 50% ili vise i na kraju krajeva, doziranje se moze prilagoditi vlastitim potrebama.
Ciljane koncentracije elemenata u akvarijumu su (ta je to ppm i kako smućkati navedene elemente biće objanjeno na kraju ovog texta):
CO2 20-30 ppm
N 5-30 ppm
K 10-30 ppm
PO 1.0-2.0 ppm
Fe 0.2-0.5ppm ili vie
Da li ovolike koncentracije treba unositi na dnevnom nivou ili su ovo koncentracije koje treba uneti na nedeljnom, mesečnom nivou? Nikada nisam dobio odgovor na ovo pitanje, ali sam primetio da većina gore navedene količine unese u toku jedne nedelje. Dok sam korsitio ovaj sistem i ja sam na nedeljnom nivou unosio gore navedene koncentracije.
Ukoliko ste znatieljni koncentracije elemenata u akvarijumu moete izmeriti testovima, mada je ovaj sistem zamiljen tako da se ne vre kontrole koncentracija. Koncentracija CO2 moe da se meri konstantno na vrlo jednostavan način, a uz malu investiciju. Drop checker slui za kontrolu koncentracije CO2 u akvarijumu.
Za vie detalja o drop checkeru provrljajte po forumu ili malo googlajte.
dana 06.04.2013 17:11
dana 13.04.2013 22:10