tekst: Duško Bojić (original teksta možete naći ovde: http://www.aquariumalgae.blogspot.com/ fotografije: Duško Bojić, osim ako nije drugačije naznačeno prevod: Photoivek brzo kucanje: Zander
Nakon što smo naučili kako da sprečimo pojavu algi vreme je da naučimo kako da ih identifikujemo.
Spirogyra - Svilena alga, vodena svila
Ova negranajuća zelena alga koja je u nitima zove se Spirogyra. Ova alga se ne pojavljuje u zagađenoj vodi nego u vodi koja je bogata hranljivim materijama (tečna đubriva, CO2 i svetlo).
Raste veoma brzo, formira dugačke, zapetljane niti. Duško Bojić voli da je zove špageti alga zbog svog izgleda i nije siguran da li je neki algojedi jedu. U ovom njegovom akvarijumu ima i Otocinclus-e i Neritina natalensis sp. "Zebra" koji ne pokazuju interesovanje da je jedu.
Uklonio ju je ručno, vrlo jednostavno.
Od početka ove postavke Duško je koristio EI (indeks procenjene vrednosti) sistem doziranja, đubreći 2-3 puta nedeljno N,P,K, mikro elemente i tečni CO2 (easy carbo) i veruje da hranljivi elementi nisu nedostajali.
Predpostavlja da je problem u tome što nije na svakih nedelju dana menjao 50% vode već svake druge ili treće nedelje po 25% vode. Ne veruje da je neregularna promena vode izazvala ovu algu već prljavi filteri (čisti ih sa svakom promenom vode). Kada se filter zaprlja smanjuje se cirkulacija vode, koja kada se smanji smanjuje se prenošenje hranljivih elemenata kroz akvarijum ali i pomeranje površine vode koje dovodi do smanjenja količine kisonika.
Duško je vršio testove takve da je menjao vodu svake 3-4 nedelje ali je filter čistio svake nedelje da bi omogućio dobar protok i umereno pomeranje površine vode i ova alga se više njie pojavljivala.
To znači da održavate važe filtere čistim.
Površinska skrama
Ovo je proteinski bio film, verovatno pokrenut visokim nivoom organskih materija i niskim nivoom CO2. Neustoni (kolektivni naziv za oragnizme koji žive na površini vode ili odmah ispod nje), kao što su bakterije/zoo-spore/protozone, hidre, crvi čak i mali puževi će se rado razvijati u ovom filmu.
Ova skrama je veoma kompaktna i često zelena. Nemoguće ju je razbiti je prstima. Duško Bojić je pokušavao i film se samo ponovo sastavi u trenutku. Vizuelno podseća na ulje.
Duško ju je uklonio uz pomoć papirnih ubrusa tako što ih je polagao preko površine vode više puta dok je nije u potpunosti uklonio. Nakon toga je izvršio veliku promenu vode od 80%, dobro isprao filter medije i dodao je dodatnu pumpu koja stvara pomeranje površine vode. Takođe je počeo sa upotrebom Easy Carbo-a umesto CO2.
Sve je sada u redu.
Još jedna stvar je da nije orezivao biljke duže vreme što je dovelo do toga da su one pokrile celu površinu vode. Iz tog razloga cirkulacija vode u akvarijumu je bila slabija što je verovatno izazvalo i smanjen nivo O2. Ovo je dovelo do stvaranja površinske skrame.
postoji još jedan tip površinske skrame izazvana bakterijski (gvozdena bakterija). Ovakav film izgleda beličasto, mnogo je tanji i lako se dodirom razbija. Poboljšanje pomeranja površine vode pomaže u borbi protiv ovakvog tipa skrame.
Cladophora
Cladophora je granajuća zelena kojoj ćelije rastu u nizu i formira strukture koje podsećaju na mahovinu. Ova alga nije ljigava a niti su joj veoma tanke i veoma snažne. Raste na kamenju, potopljenom granju izloženom direktnom svetlu a veoma teškim slučajevima i na samim biljkama. Obično ostane na jednom mestu što je čini lakom za uklanjanje. Možete je ukloniti češljanjem a dozirajte više CO2 i poboljšajte cirkulaciju vode za bolju distribuciju hranljivih elemenata. U slučajevima kada Cladophora preuzme travnate biljke sve ih podšišajte kao kod travnjaka. Ni jedan algijed koliko je poznato ne jede ovu algu.
Crna bradata alga, Crvena žbunasta alga
Nestabilni nivo CO2 izazvaće pojavu ove alge.
Najbolji način za borbu protiv ove alge je Održavanje CO2 na 30ppm, nitrata na 15ppm i fosfata na 0,5ppm. Listove koje je zahvatila ova alga treba odstraniti. Posmatranja Duška Bojića: Kada je imao problema sa ovom algom dozirao je 1ml Easy Carbo-a na svakih 50l akvarijuma svaki drugi dan u toku jedne nedelje. Alga bi promenila boju u ljubičato/rozikastu i nestala. Održavanjem dobrog nivoa CO2 je najbolji način za kontrolisanje ove alge. Sijamski algar hoće da je jede.
Zelena prašinasta alga
Zelena prašinasta alga su zapravo yoo-spore i često se mogu naći na staklima akvarijuma. Formiraju zeleni prašinasti film koji u teškim slučajevima može da pokrije cela stakla akvarijuma. Nije poznato šta uzrokuje pojavu ove alge ali je poznato da voli intenzivno svetlo. Struganje sa stakla neće pomoći u uklanjanju ove alge iz akvarijuma jer ostaje u vodi 30-90 minuta dok se ponovo ne zakači za staklo. Iz nekih razloga ne kače se na biljke, kamenje i panjeve i uvek ide na staklo. Ograničenje količine hranljivih materija neće pomoći u borbi protiv ove alge već će samo izazvati problem u biljnom akvarijumu gde će biljke biti izložene nedostatku hranljivih materija što bi dalje uslovilo stvaranje drugih vrsta algi. Najbolji poznati način za uklanjanje ove alge otkrio je Tom Barr. On tvrdi da je najbolje ostaviti ovu algu neometano da raste bez brisanja stakla 10-20 dana. Nakon ovog perioda ove alge će napraviti debeo film koji će krenuti da otpada sa stakla. Kada ovo počne da se dešava tada je dobar momenat za uklanjanje ove alge iz akvarijuma čime ćete ih dovesti pod kontrolu.
Kako jedna fotografija govori hiljadu reči...
Joe Aliperti nam pruža vizuelni uvid u ovu interesantnu (ili bolje rečeno dosadnu) algu.
Na prvoj slici se može videti kako alge preuzimaju prednje staklo.
Na drugoj slici je pogled izbliza na ovu algu.
Treća slika je tačno tri nedelje od kada je ova alga preuzela prednje staklo, upravo nakon potpunog čišćenja. Blistav akvarijum. Zahvaljujemo se Joe Aliperti-ju za ove dobre fotografije
Zabranjeno kopiranje bez pisanog odobrenja. Hvala.
Zelena voda
Zelena voda (cvetanje algi) fotografija Ron
Ovo je najčešći problem ukoliko zamućenje traje duže od 10-14 dana. Napomena *zelena voda* nije uvek zelene boje! S obzirom da je zelena voda jedan od češćih problema, a jedan je od najtežih da se reši i treba se osvrnuti na nekoliko opcija. Situacija u kojoj se najčešće javlja zelena voda obično je kombinacija visokih nitrata i fosfata u kombinaciji sa amonijakom/amonijumom. Uznemiravanje podloge je obično krivac. Ono što se dešava je da će alge (odnosno formiranje zelene vode) bujati zbog amonijaka/amonijuma i fosfata, znajući da alge iskorista fosfate brže od biljaka zbog svog tankog ćelijskog zida, alge iskoriste amonijak/amonijum i fosfate ali ne nestanu. Iz razloga što alge mogu brzo da promene hranljive elemente prelaze na nitrate. Sada je jasno zašto obične promene vode nisu dovoljne da se otarasite zelene vode. Hranljivi elementi se brzo smanjuju u uslovima zelene vode i to čine alge koje čine vodu zelenom. a uz to mogu veoma brzo i da iskoriste ostale hranljive elemente poput mikro elemenata i gvožđa. Ovo je razlog zbog kojeg moguće da zelena voda reši problem koji izaziva ali to je neće ukloniti iz navedenih razloga. Postoji pet metoda za uklanjanje ove alge. Zamračenje, Diatomski filter, UV sterilizacija, žive dafnije i hemijski algicidi/flokulenti. Prva četiri metoda nisu štetna za ribe dok peti jeste.
1. Zamračenje znači pokrivanje akvarijuma na četiri dana i ni malo svetla nije dozvoljeno da prođe do akvarijuma u ovom periodu. Akvarijum u potpunosti treba pokriti ćebadima ili crnim plastičnim kesama za đubre. Budite spremni na to da će ubijanje algi izazvati truljenje mrtvih algi koje će zagaditi vodu. Zamena vode je neophodna na početku zamračenja i na kraju a takođe treba meriti nivo amonijuma.
2. Diatomski filteri se obično mogu iznajmiti u lokalnoj akvarističoj prodavnici (prim. prev. na žalost ja za ovo još nisam čuo kod nas). Ovo je omiljeni metod Duška Bojića. On lično koristi Magnum 350w sa mikronskim kertridžem obloženim dijatomskim prahom. Diatomski filter uklanja alge i ne dozvoljava im da trunu u akvarijumu. Ovakav filter treba često proveravati jer se brzo zaguše i treba ih samo očistiti i ponovo pustiti u rad. Kristalno čista voda će se pojaviti u nekoliko minuta do nekoliko sati.
3. UV sterilizatori ubiće slobodnoplutajuće alge. Takođe ubijaju slobodnoplutajuće parazite i bakterije. Kod produžene upotrebe u biljnim akvarijumima mogu izazvati probleme jer će razgraditi i pojedine hranljive elemente. Skupi su i ne uklanjaju materiju koja truli u akvarijumu. Ukoliko ga možete priuštiti nije loše da bude pri ruci ali po mišljenju Duška Bojića nije toliko koristan kao diatomski filter.
4. Dodavanje žive dafnije u akvarijum može biti malo nezgodno za izvesti. Prvo treba da ste sigurni da uz dafnije ne dodajete i druge *parazite* a drugo ukoliko imate riba u akvarijumu pre će ribe njih pojesti nego dafnije alge, pa ukoliko ne možete da ih razdvojite nema smisla ni dodavati ih.
5. Flokulenti se lepe za škrge ribama i Duško Bojić ne voli ovaj metod. Iako neće ubiti ribe oni će naškoditi njihovim škrgama na duže vreme i ostaviće ih osetljivim na druge štetne uticaje.
Postoji divno napisan članak od strane Steve Hampton-a na http://www.aquariaplants.com/
Zelena voda - Duškovo rešenje problema za lenje
Duško je imao jedan slučaj cvetanja algi (zelena voda) zbog neispravnosti CO2 sistema i dva filtera koja se kače. Kako je tada bio loš sa slobodnim vremenom nije znao šta da radi jer zelena voda zahteva dosta promena vode i podešavanja.
Odlučio je da pokuša nešto novo. Umesto da svaki dan vrši izmene vode i da se bahće sa time odlučio je da ubaci mnogo plutajućeg bilja tako da je gotovo u potpunosti pokrilo površinu. Nabavio je plutajuću biljku Slvinia natans i isključio CO2. Kako alga koja stvara zelenu vodu dobro napreduje u uslovima jakog svetla i prisustvu NH4 plan je bio da plutajuće bilje zakloni svetlo i da troši NH4 iz vode.
Takođe je počeo sa doziranjem Easy Life FFM (fluid filter medium - tečni filter medij) Ovaj tečni proizvod ima veliki CEC kapacitet (Cation Excange capacity - kapacitet za izmenu katjona) i može veoma brzo za sebe da veže NH4. Dozirao je FFM svaki drugi dan (a preporučena doza je jednom mesečno).
Sledeća fotografija je napravljena odprilike 10 dana nakon što je uveo plutajuće biljke i Easy Life FFM. Neverovatno! Čak nije ni jednu izmenu vode izvršio!
Danas ovaj akvarijum izgleda ovako (sledeće fotografije). Isključio je CO2 i akvarijum je sada High-light Low-tech pokriven plutajućim biljkama. Biljkama pod vodom izgleda ne smetaju ovi neobični uslovi bez CO2. Dozira Tropica+NPK 10ml svake nedelje. Umesto zamena vode samo doliva ono što ispari i ponovo dozira 10 ml Easy Life. Danas nema algi a biljke rastu zdrave.
Zelena tačkasta alga
Treća fotografija je fotografisana makro objektivom. Te zelene tačke su manje od pola milimetra.
Zelena tačkasta alga voli direktno svetlo. Formira zelene tačke na staklu akvarijuma i spororastućim biljkama koje su izložene jakom svetlu. Ova alga se pojavljuje u uslovima manjih nivoa CO2 i fosfata (PO4). S obzirom da je veoma čvrsta algojedi joj ne mogu puno učiniti. Jedini poznati algojed koji je efikasan kod ove alge jeste Neritina natalensis sp. "Zebra" koja bukvalno može da istrebi ovu algu. Možete je ručno ostrugati žiletom sa stakla, dok kod akrilnih akvarijuma treba koristiti isključivo plastične žilete. Ova alga se podrazumeva kao normalna u manjim količinama.
Da sprečite pojavu ove alge održavajte CO2 na stabilnom nivou, dozirajte NPK redovno i poboljšajte cirkulaciju vode kroz ceo akvarijum za bolju distribuciju hranljivih elemenata. Spororastuće biljke stavljajte na mesta gde će dobijati manje svetla.
Staghorn alga
Staghorn alga raste u dugim individualnim sivo-zelenim nitima koje formiraju nekoliko grana. Raste blizu svetla na opremi i biljkama. Jedna dobra strana ove alge je da voli da ostane na nekom *omiljemom mestu* u akvarijumu i da se ne razmnožava brzo. Niti se mogu otkinuti sa podloge uli u teškim slučajevim kada je na biljkama može ceo list da se odseče. Visoki nivoi amoijaka/amoijuma (prenaseljavanjem ili uznemiravanjem hranljive podloge) uz nizak nivo CO2 pogoduju razvoju ove alge. Sijamski algari mogu ovu algu držati pod kontrolom. Kontrola hranljivih elemenata kao i orezivanje biljaka ograničiće pojavu Staghorn alge.
Kod Duška Bojića su se u akvarijumu iznenada pojavile ove alge. Rastu samo na Mikrosorum-u na listovima na izlazu iz filtera. Račići nemaju apetita za ovom algom. Nakon par dana osmatranja nađen je i krivac. Alge su rasle samo na starim listovima Microsorum-a koje je Duško odsekao i Staghorn se nije vraćala. Stari listovi su ispuštali hranljive elemente u vodu što je podstaklo rast ove alge.
Končasta alga
Končasata alga raste na ivicama listova kao jedna do 30 cm duga nit. Lako se uklanja uvijanjem npr. četkice za zube oko nje. Moguć uzrok za njeno nastajanje je višak gvožđa. Dobro je koristiti podloge koje i sebi imaju gvožđe jer ova alga iz vode prihvata gvožđe. Zdrave biljke će nadmašiti ovu biljku i rasti brže od nje. Sijamski algari ili Amano kozica (Caridina multidentata ) hoće da je jedu ali i Barbusi. Ova alga je verovatna da se pojavi zajedno sa dlakavom algom. Duško bojić navodi da kod njega za ovu algu ni jedan algojed nije pokazao zanimanje.
Zelena bradata alga
Zelena bradata alga može biti veoma atraktivan dodatak akvarijumu na velikom komadu kamena ili drveta. Formira veoma gust zelen tepih na podlozi bliže izvoru svetla. Veoma je klizava tako da ju je gotovo nemoguće ukloniti mehanički. takođe se može pojaviti na listovima spororastućih biljaka. Naraste odprilike 3 cm i to čini veoma brzo. Najbolji način za kontrolu ove alge je pomoću Neritina natalensis sp. "Zebra" koji će je u potpunosti uništiti. Ovu algu još hoće da jedu i Sijamski algari, Plecostomus kao i još neke vrste riba kao što su Epalzeorhynchus bicolor i Puntius conchonius. Svetlo koje gori duže od 12 časova dnevno pokrenuće rast ove alge ali i neizbalansiranost hranljivih materija. Pojaviće se u akvarijumima sa niskim nivovom CO2 i NO3. Ova alga nalazi se kako u vodama sa niskim vrednostima pH tako i u onim sa višim vredonstima i oubičajena je u nebiljnim akvarijumima.
Dlakava alga
Formira se oko donjih delova spororastućih biljaka na podlozi ili panjevima. Zeleno sive je boje i raste do 4 cm, a ponekad i više. Lako se uklanja uvijanjem četkice za zube oko nje. Većina akvarista vide ovu algu kao dobar dodatak ishrani za njihove ribice. Većina riba svaštojeda kao što su barbusi i Skalari dopunjavaće svoju ishranu ovom algom ukoliko im ne dajemo previše hrane. U uslovima jačeg strujanja vode ova alga će formirati guste grudvice ali će to isto strujanje ometati njihov rast. Svi algojedi će biti više nego srećni da ovu algu srede za vas.
Braon alga
Druga fotografija je napravljena makro objektivom i može se videti da su dijatome braon alge pravougaonog oblika i one su samo mali deo algi sa prve fotografije.
Braon alga (dijatome) će se pre pojaviti u Low-light akvarijumima i u novim postavkama sa viškom silikatnih kiselina (SiO2). Poznato je da jako svetlo čini da ove alge nestanu ali se ipak one mogu videti na nižim listovima u senci. Takođe se može pojaviti na staklu akvarijuma šljunku i dekoraciji. Lako se može ručno ukloniti jer ima meku/ljigavu stukturu. Otocinclus-i (koji je obožavaju) i puževi mogu ovu algu držati pod kontrolom.
Čupava alga
Čupava alga raste na listovima i na stabljikama biljaka i nije obavezno da bude izložena jakom svetlu. Biljke koje zahvata najverovatnije pate odnedostatka (ne kaže čega, valjda hranjljivih elemenata) ili puštaju hranjljive materije nazad u vodu. Ova alga se smatra normalnom u manjem broju. Ribe kao što su sijamski algari, Oto-i kao i amano račići i još neke ribe ješće ovu algu. Izbalansirani hranljivi elementi daju prednost biljkama u odniosu na ovu algu.
Fotografije sa www.mikes-machine.mine.nu/
Plavo-zelena alga, Cijanobakterija
Plavo zelena alga, iako se tako zove, to zapravo nije. Ova *alga* je zapravo cijanobakterija. Ona formira sluz plavo-zelen boje i pokriće bilo šta u kratkom periodu. Može se mehanički ukloniti ali će se vrlo brzo vratiti ukoliko se kvalitet vode ne popravi. Može se tretirati eritromicin fosfatom, ali ovo takođe može imati uticaj i na nitrifikacione bakterije u filteru i na šljunku. Kada cijanobakteriju ubijemo algicidom ona će početi da truli i time da smanjuje količinu kiseonika u akvarijumu. Kako nitrifikacionim bakterijama treba kiseonik za prevođenje amonijaka/nitrita u nitrate to znači da će se ovim usporiti proces nitrifikacije. Ukoliko upotrebite algicide obavezno proveravajte nivo amonijaka/nitrita. Uklonite sve alge koje vidite da bi ste sprečili njihovo truljenje u akvarijumu. Pojedini akvaristi koriste metod zamračivanja na po 4 dana tako što ga u potpunosti zamrače crnim kesama.. Poželjno je pre zamračivanja podići nivo NO3 na 10-20ppm kao i usisati sve vidljive alge pre i posle zamračivanja. Nakon zamračivanje Egeria densa i Ceratophyllum demersum su vrlo poželjne biljke da budu u akvarijumu. Ove biljke luče antibiotičke materije koje mogu sprečiti nastajanje cijanobakterije. Postavljanje dosta brzorastućih biljaka i doziranje nitrata 10-20ppm (u biljnim akvarijumima) od prvog dana postavke akvarijumakao i usisavanje podloge (u ne biljnim akvarijumima) je najbolji način se spreči pojava cijanobakterije. Cijanobakterija se javlja u akvarijumima sa niskim nivoom nitrata jer može iskoristiti atmosferski azot. Ova *alga* ne voli viskok nivo CO2 kao ni nisku vrednost pH kao ni jako strujanje vode. U najvećem broju slučajeva je uzrokuje previše organskih materija. Zbog ovoga pokušajte da uklonite sav organski materijal koji truli u vodi kao i da odsečete sve stare listove koji u vodu ispuštaju hranljive materije.
dana 25.06.2009 21:11
dana 14.03.2011 21:18
dana 20.03.2011 20:18
dana 05.01.2012 00:51
dana 26.06.2015 22:31