U tekstu AQUASCAPING opisao sam nain kako se pravi odnos za ureenje akvarijuma sa drvetom ili kamenom, u ovom tekstu bie vie panje posveeno samo kamenu odnosno drvetu kao dekorativnim detaljima u akvarijumu i samom odabiru odnosno pripremi pre ubacivanja u akvarijum.
Kamen kao dekorativni detalj daje posebno upeatljivu sliku naem akvarijumu, ukoliko izaberemo kamen sa otrim ivicama tamnije boje dobia se grubi izgled akvarijuma, nasuprot tome ukoliko se odluimo za kemen koji je zaobljen sa neto otvorenijim bojama to je neto sasvim drugo. Bilo za koju vrstu kamenja da se odluimo bitno je uzeti u obzir jedno a to je da ne meamo ove dve vrste kamena, odnosno ukoliko se odluimo za kemen sa otrim ivicama onda i ostali komadi treba da budu iste ili bar sline boje i oblika. Kao i kod biljaka kod same postavke kamena kao dekorativnog detalja postavlja se centralna fokusna taka u ovom sluaju to e biti jedan vei kamen, oko njega moemo da postavimo nekoliko manjih komada, opetr naglaavam da taj komad kamena od ostalih komada kamenja traba da se razlikuje samo po veliini ostali detalji (tekstura,boja,oblik) treba da prate kamen koji je izabran za fokusnu taku. Sledea stvar kod odabira kamena na koju treba posebno obratiti panju je sastav kamena za koji smo se odluili da stavimo u akvarijum. Kamen za koji se odluimo da postavimo u akvarijum moemo da stavimo u jedan probni akvarijum i da pratimo kvalitet vode, ovde se prevaskodno misli na pH i dH. Drugi nain da proverimo da li je kamen koji smo odabrali za na akvarijum podesan je da kapnemo nekoliko kapi sireta po njegovoj povrini, ukoliko kamen pone da se peni to znai da kamen ima u sebi vee koliine kalcita, ovakav kamen nije podesan za na akvarijum. Kamenje iz mora takoe treba da izbegavamo bez obzira koliko nam to kamenje izgledalo interesantno po obliku ili po izgledu, kamenje koje vodi poreklo iz mora uglavnom u sebi sadri vei procenat krenjaka ili u svojim upljinama sadri ostatke od koljki ili raia sve ovo utie na kvalitet vode. Slian je sluaj i sa sigom koja je u zadnje vreme est detalj u mnogim akvarijumima, siga poveava tvrdou vode, na spisak kamenja koje nije za akvarijum moemo da dodamo i mermer. Za akvarijume treba da biramo kamenje koje u svom sastavu ne sadrzi krenjak ili kalcijum a to je kvarc ili granit.Znai ukoliko niste sigurni u sastav kamena koji ste odabrali za akvarijum ne bi trebalo da ga dodajete u prvom momentu u va ukrasni akvarijum dok ne proverite njegov sastav.
U ostatku teksta bie malo vie panje posveeno drvetu kao dekorativnom detalju u akvarijumu. Akvaristike radnje prodaju komade drveta tu je najvie zastupljen Mopan i Mangro drvo, ali ne moramo uvek da idemo u radnju da bi nali interesantno drvo za na akvarijum, ba naprotiv moemo ga nai i u naem okruenju samo je potebno da malo potraimo.
Ne postoji pravi nain kako da izaberete drvo za svoj akvarijum, u sutini treba da obratimo panju na veliinu i na vrstu drveta, ukoliko se odluimo za komad drveta koji je velik ili ima na sebi puno isprepletanih grana onda e ovaj komad drveta biti naa fokusna taka u akvarijumu dok e biljke koje biramo uz drvo biti pratei elemenat. Sam odabir drveta moemo da uradimo na dva naina i to:
- Prvi je da izaberete granu i da na osnovu nje stvorite predstavu u kakvom bi se okruenju ta grana mogla najlepe uklopiti.
- Drugi nain je da napravite okruenje kakvo elite i da se potom date u potragu za granom onakvom kakvu ste je zamislili.
Sloiete se da je prvi nain pogodniji na kraju uvek vam ostaje to da granu koju ste nali uvek moete da uz malo mate prepravite u ono to vam treba, tu se prvenstveno misli da granu koja vam smeta uklonite, ako elite vau granu moete da izdubite ili napravite neku pukotinu ili da uz pomo vatre promenite (potamnite) samu boju drveta.
Ne treba da koristimo otrovne vrste drveta kao to su: Orah, kleka, tisa, takoe treba da izbegavamo sve vrste etinara zbog sadraja smole u sebi. Moemo da koristimo vinovu lozu ona se najee i sree u akvarijumima, grane vrbe, graba. Ukoliko se odluimo za vinovu lozu poeljno je da to bude iz vinograda koji nije previe tretiran sa plavim kamenom ili sa nekim drugim hemiskim sredstvima, iz prosto razloga da se te iste hemikalije ne bi kasnije nale u vodi naeg akvarijuma. Vrba je interesantna za upotrebu, lako je moemo pronai uz svaku reku ili jezero, mali problem je to je struktura drveta lagana tako da je potrebno dugo vremena da stoji potopljeno u vodi pre nego to se postavi u akvarijum. Sa grabom neete imati problema kao sa vrbom, ovo je teko drvo i vrlo lako ostaje na dnu kada ga postavimo u eljeni poloaj u akvarijumu.
Bilo za koju vrstu drveta da se odluimo tretiranje odnosno priprema drveta pre ubacivanja u akvarijum je ista. Sastoji se iz sledeeg:
Izabrani komad drveta oistiti sa otrim noem ili ianom etkom od trulih delova i prljavtine koja se moe mehaniki odstraniti, uklonite i koru u njoj se nalazi najvea koncentracija tanina.
Operite drvo pod jakim mlazom vode i jo jednom proverite da li ste sve trule delove drveta uklonili.Ukoliko je boja drveta isuvie svetla u odnosu na ono kako ste vi zamislili moete drvo da potamnite na vatri do eljene nijanse.Sledei korak je da drvo potopimo u nekoj dovoljno velikoj posudi, ovde moramo da obratimo panju na to da kompletno drvo bude potopljeno u vodi jer inae u protivnom moe vrlo lako da doe do pojave plesni na komadima drveta koji se nalaze izvan vode. Da bi se ovo izbeglo treba drvo da potopite sa nekim dodatnim teretom, drvo treba da bude optereeno sve dok se ne natopi vodom i samo potopi bez dodatnog optereenja. Ovaj proces moe da traje nekoliko sati nekoliko dana ili ak i nekoliko meseci, u ovom procesu drvo e da isputa u vodu tanin, tada je potrebno deo vode povremeno zameniti sveom vodom.Kada smo sigurni da je drvo uplio dovoljno vode u sebe i da samo ostaje ispod povrine, drvo treba da otkuvamo u slanoj vodi. Otkuvavanjem drveta u slanoj vodi vrimo na neki nain dezinfekciju drveta odnosno ubijamo sve glivice i mikroorganizme koji su se nastanili u strukturi drveta. Ne preporuuje se nita drugo osim obine kuhinjske soli u ovoj etapi pripreme drveta. Bilo bi dobro ako imate mogunost da drvo kuvate u nekoliko navrata po par sati, u toku kuvanja primetiete skramu u vidu pene koja se javlja u posudi po povrini vode u kojoj kuvamo drvo, takvu vodu zamenim istom i nastavimo sa procesom kuvanja.Sledee je da drvo kada se ohladi ponovo tretiramo pod mlazom vode da se saperu ostatci prljavtine, ovako priprmljeno drvo moemo postaviti u akvarijum.Nakon svega ovoga drvo postavimo u akvarijum, ukoliko se i pored svega ovoga pojavi bela skrama na drvetu ponovo se radi o plesni. Plesanj sama po sebi nema tetan uticaj na stanovnike u akvarijumu sem ukoliko neki od stanovnika u naem akvarijumu nema rane na sebi u tom sluaju plesanj moe da se pojavi na obolelim delovima. U tom sluaju drvo se vadi iz akvarijuma i ponovi se proces prokuvavanja u slanoj vodi. Ukoliko nae drvo i dalje isputa tanin u vodu nemojte da se brinete oko toga, tanin ne predstavlja problem za vae stanovnike u akvarijumu.
U svakom sluaju koncentracija tanina u vodi e vremenom kako se vre zamene sa sveom vodom da opada. Ali ako ste nestrpljivi i ipak elite da ubrzate ovaj proces izbacivanja tanina i da vam voda opet bude providna i bistra kao pre ubacivanja drveta u akvarijum, dodajte aktivni ugalj u filter i on e vodu vrlo brzo da vrati u prethodno stanje a ujedno e i da izbaci tetne metale koji se eventualno nalaze u drvetu ukoliko ih ima.
Ukoliko planirate da drvo bude vaa fokusna taka u akvarijumu onda treba da izaberete vei komad grane ili panj, ovo moete da ukrasite sa mahovinom i da u njegovoj senci zasadite biljke iz grupe Anubias.
Treba da znamo da svako drvo puta tanin u vodu, samim tim zakieljava vodu i boji je, to je u nekim sluajevima dobro iz prostog razloga to neke vrste riba preferiraju ovako tretiranu vodu, vremenom koncentracija tanina koje drvo isputa u vodu biva sve manje tako da i sama nijansa braon-uta voda polako vremanom nestaje.
dana 01.01.2011 21:58