Bilo je neke priče na o fotografisanju akvarijuma u raznim uslovima osvetljenja. Pošto naši aparati zahtevaju više svetla nego što je našim biljkama i ribama potrebno treba naći dodatne izvore svetla. Ovaj problem se može rešiti „slave flash“ tehnikom. Evo sledi objašnjenje sa primerima. Primeri nisu u mogućnosti da prikažu pun potencija slave flash tehnike zbog malog rastojanja blica od aq-a i nemogucnosti potpune kontrole fotoaparata. Ovaj tekst sam ranije objavio u okviru foruma sajta www.akvaristika.org i ovde će biti samo neznatno dorađen.
Šta je slave flash?
Slave flash je dodatni eksterni blica za dodatno osvetljavanje objekta koji se fotografiše (može biti i jedina rasveta ali se master blic mora onemogućiti da osvetli objekat).
Kako radi slave flash?
Postoji više načina za upotrebu dodatnog blica. On može sa aparatom biti povezan kablom (koji ja nemam a i da imam ne bi radio sa aparatom kojim sam radio primere) ili bežično (aktivira se optičkim senzorom ugrađenim u dodatnom blicu koji reaguje na nagle promene svetla; slični okidači ali za fotoaparate se koriste pri fotografisanju munja) Ja sam u svom eksperimentu koristio bežično aktiviranje dodatnog blica.
Kod bežično aktiviranog blica se dešava sledeće: master blic (glavni blic, u ovom slučaju blic fotoaparata sa kojim sam radio) okine kada se pritisne okidač na fotoaparatu a slave detektuje taj bljesak i on se takođe aktivira i time dodatno osvetljava objekat.
Pošto se ovde radi o fotografisanju aq-a potrebno je onemogućiti master-u da osvetli objekat zbog refleksije od stakla i u isto vreme mu dozvoliti da aktivira dodatni blic. To se postiže vrlo jednostavno sa malo aluminijumske folije koja će reflektovati svetlo prema plafonu ali samim okidanjem može da aktivira slave jer njegov sezor ipak uspeva da detektuje naglu promenu količine svetla....
Zašto slave flash?
Ako koristite vaš aparat u automatskom režimu rada on će uvek izračunati neku pravilno eksponiranu fotografiju ali vam ona često ne odgovara!
Primer:
Kako da slikam gupike stalno su mutne jer su brze?
Stavi kraće trajanje ekspozicije i koristi blic!
Ali blic mi se reflektuje od stakla!
Slave flash omogućava da se reši problem!
Slikovit primer:
Moj stari akvarijum je fotografisan u u automatskom režimu rada i fotografija je pravilno eksponiran (recimo, nije baš najbolje zato što ipak dolazi malo direktnog svetla od rasvete).
exp-1/50; f-2,9; mod-auto
U slučaju da su vaš problem brze gupike 1/50 će ih možda ostaviti razmazane na slici... (u mom slučaju je dosta velika količina svetla pa je exp ispala 1/50 što ako ste navežbani možete komotno iz ruke da fotografišete a da vam fotke ne ispadnu razmazane...) Da bi ih zamrznuli moramo smanjiti vreme trajanja osvtljavanja čipa (povećati broj koji je u imeniocu razlomka...)
Isti taj aq ali sa ekspozicijom koja meni recimo treba da bih uhvatio brze ribice i već ponestaje svetla... (fotografije su podeksponirane)
exp-1/60; f-2,9; mod-S
exp-1/100; f-2,9; mod-S
Problemi kod slave flash fotografije?!
Problem u mom konkretnom slučaju jeste što aparat i nije baš neki ali ima manuelni režim rada što je za slave flash tehniku vrlo korisno (omogućava samostalno biranje otvora blende i vreme trajanja ekspozicije). Tkođe je problem u merenju količine svetla koja pada na čip (film kako kome) jer svi aparati (ili bar svi noviji) koriste TTL merenje svetla (kroz objektiv) a korišćenjem slave-a se dodaje još svetla koje ne proizvodi aparat, odnosno njegov blic. Zbog toga se koristi „trial an error“ princip, odnosno proba i greška....
A sada eksperiment....(Za ovaj eksperiment nam nije potreban krompir i zato možemo odma da ga bačimo!)
Oprema koju sam ja koristio aparat fuji finepix s5500, nikon sb26 blic i jedan tom Prosvetine „male enciklopedije“ koji je držao blic na mestu (pričvrstio sam ga sa bakarnom žicom; nemojte ovo da radite sa blicevima koji nisu vaši a uz to su skupo plaćeni... Da ovo vidi drugarica čiji je blic verovatno bi me streljala....)
Blic se prebaci u slave režim rada sa direktnom sinhronizacijom (može da se namesti i da malo kasnije okine). Takođe na blicu se može podesiti ISO osetljivost filma sa kojim se radi time možemo uticati na jačinu bljeska kao i samu jačinu bljeska u vrednostima 1 (puna snaga) 1/2, 1/4, 1/8, 1/16, 1/32 i 1/64. Ja sam isprobao više različitih podešavanja i svako će biti navedeno uz fotografiju. Takođe blic ima dodatni difuzor za širokougaone objektive koji sam ja namestio da bi se bljesak što šire rasprostirao po aq-u.
Sve fotke su rađene sa stativa, osim prvih par koj su prikazale situaciju.
Balans belog na aparatu je bio podešen na automatiku jer mi nije polazilo za rukom da napravim „custom“ podešenje za eksterni blic....
Prvo prikaz stanja. Kao što možete primetiti prostor je ograničen i slave blic mora da stoji poprilično blizu površine aq-a. To je doprinelo odbijanju svetla od zadnje strane police i doprinosilo povecanju eksponiranosti fotografije. Idelano bi bilo da dodatni blic stoji na oko 50 cm ili vise od aq-a i da svetlo baca vertikalno dole a ne kao u mom slicaju pod nekim uglom....
E sada kreće eksperimentisanje.....
aparat: exp - 1/60 ; f - 3; mod - M
dodatni blic: iso 100, jačina bljeska 1/64; blenda - 2,8
aparat: exp - 1/60 ; f - 3; mod - M
dodatni blic: iso 100, jačina bljeska 1/8; blenda - 2,8
kao što se vidi jači bljesak je skroz "spalio" fotku....
aparat: exp - 1/60 ; f - 3; mod - M
dodatni blic: iso 100, jačina bljeska 1/8; blenda - 2,8
aparat: exp - 1/100 ; f - 8 ; mod - M
dodatni blic: iso 400, jačina bljeska 1/16; blenda - 2,8
aparat: exp - 1/100 ; f - 8 ; mod - M
dodatni blic: iso 400, jačina bljeska 1/8; blenda - 2,8
Značenja oznaka:
exp - vreme trajanja ekspozicije u sekundama
f - vrednost otvora blende
mod – način rada aparata (auto – no comment; S - prioritet brzine, zadate brzinu a aparat računa otvor blende; A – kao prioritet brzine ali obrnuto, zadajete otvor blende; M – manuelni način rada sve se samostalno podešava;)
Što se promene vrednosti ekspozicije ona nije toliko bitana jer sam bljesak traje vrlo kratko tako da ta vrednost ne igra neku veliku ulogu i nisam morao da je menjam u eksperimentu...
Ako ovaj metod primenite, poželjno je zabeležiti (ne preporučujem pamćenje) optimalne vrednosti jer prilikom sledećeg ponavljanja znate odakle da krenete i moguće da već u prvom pokušaju dobijete odlične rezultate.
U planu mi je ponavljanje eksperimenta na većem akvarijum gde bih, nadam se, sam blic mogao postaviti na malo veću visinu, a u planu mi je i kupovina jedne „blic-sijalice“ koja bi nadam se isto pomogla...
dana 10.11.2009 23:45