opijum je napisao:
Akvarij je startan prije otprilike pola godine i mislim da je dobro zacikliran. A što se tiče filtracije mislim da nebi škodilo da je jača.Ali Akvarij je prije ovoga problema bio prava đungla i taj jedan filter je dobro obavljao funkciju i nije bilo nikakvih problema a alge si morao tražiti po akvariju jer ih nije bilo.
Našao sam zanimljiv tekst o cijanobakterijama i ustanovio da ova vrsta koju ja imam je otpornija na antibijotike do 500 puta jer ima ljigavu sluz koja joj služi kao neki štit jer antibijotici ne dopiru do nje.
Sa zamračivanjem sam pokušao na 4 dana i evo je nazad 2. dan.
Jednostavno ništa do sada nije pomoglo. Probat ču se držati sljedečega
Evo tekst pa možda nekome pomogne ako ga snađe problem kao mene
KAKO SE RJEŠITI CIJANOBAKTERIJA č
Postoje tri načina: (1) mehanički, (2) kemijski i (3) biološki.
1. Veće promjene vode ili smanjivanjem jačine i trajanja osvijetljenja mogu privremeno zaustaviti širenje, ali ne i potpuno uništiti ovu algu (na dodir se raspada i samo djelomično je možemo ukloniti "usisačem" za čišćenje dna akvarija).
•svaka nagla promjena veće količine vode djeluje stresno na ribe (mogućnost pojave bolesti) i na biljke (usporen rast), ali ne i na alge – pa su alge ponovno u prednosti (!) jer biljke u stresnom stanju manje "jedu", i zato onda algama ostaje više "hrane"... Promjenom vode uklanjamo iz akvarija ne samo cijanobakterije i njihove spore, već i hranjive tvari (nutrijenti ili makro i mikro elementi) neophodne za normalan rast bilja... Alge bolje od biljaka akumuliraju hranjive tvari, pa u stresnim sitaucijama prvo stradaju biljke... , a neke cijanobakterije imaju i heterociste...
•nagle promjene osvijetljenja, a pogotovo zamračenje, samo pogoršavaju stanje jer djeluju stresno na biljke (usporen rast) – pa su alge ponovno u prednosti (!). Cijanobakterije obožavaju jako svjetlo (i tada su najčešće žućkasto-svijetlozelene boje), ali ne škodi im ni slabo svjetlo (obojene su tamnozeleno ili modro) ...
•pojačano prozračivanje (aeracija) neće ubiti cijanobakterije ali će pojačati strujanje vode i stvoriti uvjete za razvoj (manje štetnih) zelenih alga (pojedu "hranu" cijanobakterijama), a kad cijanobakterije nestanu onda krenemo u obračun sa zelenim algama...
•nijedan "komunalni radnik"- algojed (sijamci, ancitrusi, kozice, puževi...) neće ni pogledati ovu "beštiju" i zato ne možemo primjeniti onu, kod nekih akvarista omiljenu, "brigo moja pređi na drugoga" (tj. na komunalce). Uostalom, komunalci i algicidi (bakar – Cu !) nisu dugotrajno rješenje (djelomice uklanjaju samo posljedicu ali ne i uzrok), jer alge će se vratiti ukoliko ne riješimo problem zbog kojeg su počele neobuzdano rasti.
2. Cijanobakterije je najlakše (ali i najnezahvalnije!) ubiti s nekim od antibiotika (prvenstveno takvim koji ciljano ubija samo G+ ili gram pozitivne bakterije), kao što je eritromicin (5 mg na litru akvarijske vode), klindamicin ili klaritomicin. Međutim, postoji mogućnost da u dubljim slojevima podloge neke cijanobakterije prežive, pa će pritajene vrebati priliku za novi napad... Zato je, uz malu dozu strpljenja, korisnije upotrijebiti neku od sintetskih smola namjenih za "usisavanje" fosfata (fosfor !). Zašto treba izbjegavati uporabu antibiotikač
•nakon antibiotske terapije cijanobakterije se raspadaju, i iz tog truleža se oslobađa amonijak (NH3) koji je toksičan za ribe (³ 0.1 ppm). Koncentracija izuzetno toksičnog amonijaka u vodi ovisit će o količini ubijenih bakterija ali i od pH, dGH i temperature vode. Zaštoč Amonijak u vodi nalazimo u dva stanja: NH3 + H2O ÜÞ NH4+ + OH-, a ovaj odnos između amonijaka (NH3) i ioniziranog amonijaka (NH4+) ovisi o vrijednostima pH, temperature i dGH. U alkalnoj (pH>7), toplijoj i tvrđoj vodi amonijak teže prelazi u manje toksičan ionizirani amonijak, a lakše ako je voda kiselija (pH<7), hladnija i mekša. Iz ovog primjera mogu se izvući najmanje dvije pouke: oprez kod zamjene veće količine akvarijske vode - promjena pH vrijednosti vode iz kiselog u lužnato povećat će koncentraciju toksičnog amonijaka; CO2 je potreban ne samo za rast biljaka već i da vodu drži u kiselom području pH (cijanobakterije ne vole kiselu vodu!).
•denitrifikacijske bakterije (kruženje dušika!) u podlozi i filteru prerađuju amonijak (NH3 / NH4+): nitrosomonas amonijak u nitrite (NO2-), a nitrobacter nitrite u nitrate (NO3-). Prošireno je uvjerenje da u antibiotskoj terapiji antibiotik ubija i denitrifikacijske bakterije u filteru i podlozi (nitrosomonas i nitrobacter su gram negativne bakterije (!), i da je to razlog povećanju koncentracije amonijaka. Istina, eritromicin ubija i na neke gram negativne bakterije (npr. uzročnika gonoreje), ali znanstvena literatura ne spominje denitrifikacijske bakterije... Vjerojatnije je da su denitrifikacijske bakterije žive, ali je količina naglo oslobođenog amonijaka prevelika da bi ga stigle odmah preraditi.. Osim toga, antibiotik ubija i ostale vrste gram pozitivnih bakterija, među kojima su i takve koje pomažu u recikliranju hranjivih tvari (organskog otpada), obradi netopljivih željeznih spojeva u oblik pogodan za ishranu bilja, održavanju biološke ravnoteže u akvariju ...Uostalom, da eritromicin doista ubija denitrifikacijske bakterije onda bi iskustva s njegovom primjenom bila istovjetna kod svih akvarista... U akvariju s puno biljaka i dobrim biološkim filterom (debeli sloj keramike !) amonijak nebi smio doseći toksične koncentracije…
•"Kvaka 22" – odakle cijanobakterije u akvariju s puno biljakač! Neobuzdano širenje bilo koje alge u bogato nasađenom akvariju je znak da biljkama nešto nedostaje! To "nešto" može biti neki od makro ili mikro elemenata, svjetlo... Zato je prije terapije uputno utvrditi što nedostaje, a ne čega ima previše (izuzev kad je to "previše" nazoćno u toksičnim količinama)!
3. Najefikasnije (biološko) oružje za rat protiv svih vrsta algi u akvariju su biljke. Često se zaboravlja njihova važna uloga u biološkom funkcioniranju akvarija kao cijeline. Osiguramo li biljkama optimalne uvjete za rast (nitrati, fosfati, mikroelementi, odgovarajuće osvijetljenje, ugljični-dioksid CO2, pH, temperatura…), onda zasigurno nikada nećemo imati glavobolju zbog algi…To je sporiji i zahtjevniji, ali dugoročno isplativiji način kontrole (obuzdavanja) rasta algi u akvariju.
isnogood je napisao:
svaka nagla promjena veće količine vode djeluje stresno na ribe
Moguce, ali ja jos nisam doziveo toliku promenu da se ribice istresiraju do smrti ili bolesti. Na kraju krajeva menjaj svaki dan po malo.
i na biljke (usporen rast), ali ne i na alge – pa su alge ponovno u prednosti
Izmenama vode ces izbaciti visak organskog koj se raspada.
Promjenom vode uklanjamo iz akvarija ne samo cijanobakterije i njihove spore, već i hranjive tvari (nutrijenti ili makro i mikro elementi) neophodne za normalan rast bilja...
Ako si u strahu od manjka ostalih nutrijenata ti ih naknadno dodaj.
Cijanobakterije je najlakše (ali i najnezahvalnije!) ubiti s nekim od antibiotika (prvenstveno takvim koji ciljano ubija samo G+ ili gram pozitivne bakterije), kao što je eritromicin (5 mg na litru akvarijske vode), klindamicin ili klaritomicin. Međutim, postoji mogućnost da u dubljim slojevima podloge neke cijanobakterije prežive, pa će pritajene vrebati priliku za novi napad
Ako ponovo napadnu onda si u problemu. I dalje ima previse raspalog organskog.
•nakon antibiotske terapije cijanobakterije se raspadaju, i iz tog truleža se oslobađa amonijak (NH3) koji je toksičan za ribe (³ 0.1 ppm). Koncentracija izuzetno toksičnog amonijaka u vodi ovisit će o količini ubijenih bakterija ali i od pH, dGH i temperature vode. Zaštoč Amonijak u vodi nalazimo u dva stanja: NH3 + H2O ÜÞ NH4+ + OH-, a ovaj odnos između amonijaka (NH3) i ioniziranog amonijaka (NH4+) ovisi o vrijednostima pH, temperature i dGH. U alkalnoj (pH>7), toplijoj i tvrđoj vodi amonijak teže prelazi u manje toksičan ionizirani amonijak, a lakše ako je voda kiselija (pH<7), hladnija i mekša. Iz ovog primjera mogu se izvući najmanje dvije pouke: oprez kod zamjene veće količine akvarijske vode - promjena pH vrijednosti vode iz kiselog u lužnato povećat će koncentraciju toksičnog amonijaka; CO2 je potreban ne samo za rast biljaka već i da vodu drži u kiselom području pH (cijanobakterije ne vole kiselu vodu!).
A ti opet promeni svaki dan po malo vode.
•"Kvaka 22" – odakle cijanobakterije u akvariju s puno biljakač! Neobuzdano širenje bilo koje alge u bogato nasađenom akvariju je znak da biljkama nešto nedostaje! To "nešto" može biti neki od makro ili mikro elemenata, svjetlo... Zato je prije terapije uputno utvrditi što nedostaje, a ne čega ima previše (izuzev kad je to "previše" nazoćno u toksičnim količinama)!
Raspadanje organske materije. To ce ti reci svako ko je imao cijanobakteriju, a ko je znao sta ima u podlozi i sta mu se desava u akvarijumu.
3. Najefikasnije (biološko) oružje za rat protiv svih vrsta algi u akvariju su biljke. Često se zaboravlja njihova važna uloga u biološkom funkcioniranju akvarija kao cijeline. Osiguramo li biljkama optimalne uvjete za rast (nitrati, fosfati, mikroelementi, odgovarajuće osvijetljenje, ugljični-dioksid CO2, pH, temperatura…), onda zasigurno nikada nećemo imati glavobolju zbog algi…To je sporiji i zahtjevniji, ali dugoročno isplativiji način kontrole (obuzdavanja) rasta algi u akvariju.
Kad cijanobakterija podivlja nece ti pomoci ni 3x vise biljaka od one kolicine koja realno moze da stane u tvoj akvarijum.
CB by Dexter
https://mojbiljni...ead_id=481