opijum je napisao:
Akvarij je startan prije otprilike pola godine i mislim da je dobro zacikliran. A to se tiče filtracije mislim da nebi kodilo da je jača.Ali Akvarij je prije ovoga problema bio prava đungla i taj jedan filter je dobro obavljao funkciju i nije bilo nikakvih problema a alge si morao traiti po akvariju jer ih nije bilo.
Naao sam zanimljiv tekst o cijanobakterijama i ustanovio da ova vrsta koju ja imam je otpornija na antibijotike do 500 puta jer ima ljigavu sluz koja joj slui kao neki tit jer antibijotici ne dopiru do nje.
Sa zamračivanjem sam pokuao na 4 dana i evo je nazad 2. dan.
Jednostavno nita do sada nije pomoglo. Probat ču se drati sljedečega
Evo tekst pa moda nekome pomogne ako ga snađe problem kao mene
KAKO SE RJEITI CIJANOBAKTERIJA č
Postoje tri načina: (1) mehanički, (2) kemijski i (3) bioloki.
1. Veće promjene vode ili smanjivanjem jačine i trajanja osvijetljenja mogu privremeno zaustaviti irenje, ali ne i potpuno unititi ovu algu (na dodir se raspada i samo djelomično je moemo ukloniti "usisačem" za čićenje dna akvarija).
svaka nagla promjena veće količine vode djeluje stresno na ribe (mogućnost pojave bolesti) i na biljke (usporen rast), ali ne i na alge pa su alge ponovno u prednosti (!) jer biljke u stresnom stanju manje "jedu", i zato onda algama ostaje vie "hrane"... Promjenom vode uklanjamo iz akvarija ne samo cijanobakterije i njihove spore, već i hranjive tvari (nutrijenti ili makro i mikro elementi) neophodne za normalan rast bilja... Alge bolje od biljaka akumuliraju hranjive tvari, pa u stresnim sitaucijama prvo stradaju biljke... , a neke cijanobakterije imaju i heterociste...
nagle promjene osvijetljenja, a pogotovo zamračenje, samo pogoravaju stanje jer djeluju stresno na biljke (usporen rast) pa su alge ponovno u prednosti (!). Cijanobakterije oboavaju jako svjetlo (i tada su najčeće ućkasto-svijetlozelene boje), ali ne kodi im ni slabo svjetlo (obojene su tamnozeleno ili modro) ...
pojačano prozračivanje (aeracija) neće ubiti cijanobakterije ali će pojačati strujanje vode i stvoriti uvjete za razvoj (manje tetnih) zelenih alga (pojedu "hranu" cijanobakterijama), a kad cijanobakterije nestanu onda krenemo u obračun sa zelenim algama...
nijedan "komunalni radnik"- algojed (sijamci, ancitrusi, kozice, puevi...) neće ni pogledati ovu "betiju" i zato ne moemo primjeniti onu, kod nekih akvarista omiljenu, "brigo moja pređi na drugoga" (tj. na komunalce). Uostalom, komunalci i algicidi (bakar Cu !) nisu dugotrajno rjeenje (djelomice uklanjaju samo posljedicu ali ne i uzrok), jer alge će se vratiti ukoliko ne rijeimo problem zbog kojeg su počele neobuzdano rasti.
2. Cijanobakterije je najlake (ali i najnezahvalnije!) ubiti s nekim od antibiotika (prvenstveno takvim koji ciljano ubija samo G+ ili gram pozitivne bakterije), kao to je eritromicin (5 mg na litru akvarijske vode), klindamicin ili klaritomicin. Međutim, postoji mogućnost da u dubljim slojevima podloge neke cijanobakterije preive, pa će pritajene vrebati priliku za novi napad... Zato je, uz malu dozu strpljenja, korisnije upotrijebiti neku od sintetskih smola namjenih za "usisavanje" fosfata (fosfor !). Zato treba izbjegavati uporabu antibiotikač
nakon antibiotske terapije cijanobakterije se raspadaju, i iz tog trulea se oslobađa amonijak (NH3) koji je toksičan za ribe (³ 0.1 ppm). Koncentracija izuzetno toksičnog amonijaka u vodi ovisit će o količini ubijenih bakterija ali i od pH, dGH i temperature vode. Zatoč Amonijak u vodi nalazimo u dva stanja: NH3 + H2O ÜÞ NH4+ + OH-, a ovaj odnos između amonijaka (NH3) i ioniziranog amonijaka (NH4+) ovisi o vrijednostima pH, temperature i dGH. U alkalnoj (pH>7), toplijoj i tvrđoj vodi amonijak tee prelazi u manje toksičan ionizirani amonijak, a lake ako je voda kiselija (pH<7), hladnija i meka. Iz ovog primjera mogu se izvući najmanje dvije pouke: oprez kod zamjene veće količine akvarijske vode - promjena pH vrijednosti vode iz kiselog u lunato povećat će koncentraciju toksičnog amonijaka; CO2 je potreban ne samo za rast biljaka već i da vodu dri u kiselom području pH (cijanobakterije ne vole kiselu vodu!).
denitrifikacijske bakterije (kruenje duika!) u podlozi i filteru prerađuju amonijak (NH3 / NH4+): nitrosomonas amonijak u nitrite (NO2-), a nitrobacter nitrite u nitrate (NO3-). Proireno je uvjerenje da u antibiotskoj terapiji antibiotik ubija i denitrifikacijske bakterije u filteru i podlozi (nitrosomonas i nitrobacter su gram negativne bakterije (!), i da je to razlog povećanju koncentracije amonijaka. Istina, eritromicin ubija i na neke gram negativne bakterije (npr. uzročnika gonoreje), ali znanstvena literatura ne spominje denitrifikacijske bakterije... Vjerojatnije je da su denitrifikacijske bakterije ive, ali je količina naglo oslobođenog amonijaka prevelika da bi ga stigle odmah preraditi.. Osim toga, antibiotik ubija i ostale vrste gram pozitivnih bakterija, među kojima su i takve koje pomau u recikliranju hranjivih tvari (organskog otpada), obradi netopljivih eljeznih spojeva u oblik pogodan za ishranu bilja, odravanju bioloke ravnotee u akvariju ...Uostalom, da eritromicin doista ubija denitrifikacijske bakterije onda bi iskustva s njegovom primjenom bila istovjetna kod svih akvarista... U akvariju s puno biljaka i dobrim biolokim filterom (debeli sloj keramike !) amonijak nebi smio doseći toksične koncentracije
"Kvaka 22" odakle cijanobakterije u akvariju s puno biljakač! Neobuzdano irenje bilo koje alge u bogato nasađenom akvariju je znak da biljkama neto nedostaje! To "neto" moe biti neki od makro ili mikro elemenata, svjetlo... Zato je prije terapije uputno utvrditi to nedostaje, a ne čega ima previe (izuzev kad je to "previe" nazoćno u toksičnim količinama)!
3. Najefikasnije (bioloko) oruje za rat protiv svih vrsta algi u akvariju su biljke. Često se zaboravlja njihova vana uloga u biolokom funkcioniranju akvarija kao cijeline. Osiguramo li biljkama optimalne uvjete za rast (nitrati, fosfati, mikroelementi, odgovarajuće osvijetljenje, ugljični-dioksid CO2, pH, temperatura
), onda zasigurno nikada nećemo imati glavobolju zbog algi
To je sporiji i zahtjevniji, ali dugoročno isplativiji način kontrole (obuzdavanja) rasta algi u akvariju.
isnogood je napisao:
svaka nagla promjena veće količine vode djeluje stresno na ribe
Moguce, ali ja jos nisam doziveo toliku promenu da se ribice istresiraju do smrti ili bolesti. Na kraju krajeva menjaj svaki dan po malo.
i na biljke (usporen rast), ali ne i na alge pa su alge ponovno u prednosti
Izmenama vode ces izbaciti visak organskog koj se raspada.
Promjenom vode uklanjamo iz akvarija ne samo cijanobakterije i njihove spore, već i hranjive tvari (nutrijenti ili makro i mikro elementi) neophodne za normalan rast bilja...
Ako si u strahu od manjka ostalih nutrijenata ti ih naknadno dodaj.
Cijanobakterije je najlake (ali i najnezahvalnije!) ubiti s nekim od antibiotika (prvenstveno takvim koji ciljano ubija samo G+ ili gram pozitivne bakterije), kao to je eritromicin (5 mg na litru akvarijske vode), klindamicin ili klaritomicin. Međutim, postoji mogućnost da u dubljim slojevima podloge neke cijanobakterije preive, pa će pritajene vrebati priliku za novi napad
Ako ponovo napadnu onda si u problemu. I dalje ima previse raspalog organskog.
nakon antibiotske terapije cijanobakterije se raspadaju, i iz tog trulea se oslobađa amonijak (NH3) koji je toksičan za ribe (³ 0.1 ppm). Koncentracija izuzetno toksičnog amonijaka u vodi ovisit će o količini ubijenih bakterija ali i od pH, dGH i temperature vode. Zatoč Amonijak u vodi nalazimo u dva stanja: NH3 + H2O ÜÞ NH4+ + OH-, a ovaj odnos između amonijaka (NH3) i ioniziranog amonijaka (NH4+) ovisi o vrijednostima pH, temperature i dGH. U alkalnoj (pH>7), toplijoj i tvrđoj vodi amonijak tee prelazi u manje toksičan ionizirani amonijak, a lake ako je voda kiselija (pH<7), hladnija i meka. Iz ovog primjera mogu se izvući najmanje dvije pouke: oprez kod zamjene veće količine akvarijske vode - promjena pH vrijednosti vode iz kiselog u lunato povećat će koncentraciju toksičnog amonijaka; CO2 je potreban ne samo za rast biljaka već i da vodu dri u kiselom području pH (cijanobakterije ne vole kiselu vodu!).
A ti opet promeni svaki dan po malo vode.
"Kvaka 22" odakle cijanobakterije u akvariju s puno biljakač! Neobuzdano irenje bilo koje alge u bogato nasađenom akvariju je znak da biljkama neto nedostaje! To "neto" moe biti neki od makro ili mikro elemenata, svjetlo... Zato je prije terapije uputno utvrditi to nedostaje, a ne čega ima previe (izuzev kad je to "previe" nazoćno u toksičnim količinama)!
Raspadanje organske materije. To ce ti reci svako ko je imao cijanobakteriju, a ko je znao sta ima u podlozi i sta mu se desava u akvarijumu.
3. Najefikasnije (bioloko) oruje za rat protiv svih vrsta algi u akvariju su biljke. Često se zaboravlja njihova vana uloga u biolokom funkcioniranju akvarija kao cijeline. Osiguramo li biljkama optimalne uvjete za rast (nitrati, fosfati, mikroelementi, odgovarajuće osvijetljenje, ugljični-dioksid CO2, pH, temperatura
), onda zasigurno nikada nećemo imati glavobolju zbog algi
To je sporiji i zahtjevniji, ali dugoročno isplativiji način kontrole (obuzdavanja) rasta algi u akvariju.
Kad cijanobakterija podivlja nece ti pomoci ni 3x vise biljaka od one kolicine koja realno moze da stane u tvoj akvarijum.
CB by Dexter
http://www.mojbil...ead_id=481